Veza Velike Gorice i zrakoplovstva započinje desetljećima prije 1962. godine kada su na rubovima grada s poslovanjem započele današnja Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman i Zrakoplovno-tehnički centar Velika Gorica. Stariji Goričani još će se sjećati travnatih letjelišta u gradu koji svoj ubrzani razvoj dobiva na krilima zrakoplovstva. Spomenut će oni tako “Betonirku”, današnju ulicu A. K. Miošića u samome središtu grada, ili letjelište kod kurilovečkog radara. Njih više nema, ali tu su uzletno sletne staze zračne luke i ZTC-a Velike Gorice, zajednički povezane rulnim stazama preko baze 91. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje čine potkovu koja je obgrlila Veliku Goricu. Unutar te potkove našla se još i Zrakoplovno-tehnička škola Rudolfa Perešina, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, sjedište Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, baza održavanja zrakoplova Croatia Airlinesa, sjedište tvrtke Trade Air i niz drugih subjekata zbog čega se i sama Velika Gorica s pravom prozvala Gradom zrakoplovstva!

Zrakoplovstvo je tako omogućilo radna mjesta Turopoljcima i onima koji su našli svoj novi dom u ovome kraju, a među njima su i brojni zaljubljenici u zrakoplovstvo i letenje. A središnje mjesto okupljanja njih je Aeroklub Velika Gorica. Velikogorički aeroklub svoje prve stranice povijesti ispisuje 50-tih godina prošlog stoljeća, a u svojih 70 godina djelovanja iz(n)jedrio je i velik broj pilota, naročito pilota jedrilica po čemu je klub posebno poznat. Prije osvajanja neba mnogi su prvi doticaj imali kroz snažnu modelarsku sekciju.

Zapisi nam potvrđuju prvu upravu goričkog aerokluba, godine 1953. predsjednik je g. Milan Tojagić, a tajnik Živko Lazić. Među svoje članove klub ubraja i legende kao što su Zvonko Robić, Ivica Petak, Mladen Šakić, Darko Trupčević, Željko Kovačić i mnogi drugi, a 1974. godine Liljana Jurak bila je prva žena koja je laširala jedrilicu – nakon obuke izvršila samostalni let. Tijekom Domovinskog rata članovi kluba stavili su sebe i svoja posebna znanja, ali i sredstva kluba, na raspolaganje u obrani Hrvatske.

Temeljni zadaci AKVG-a su omogućavanje udruživanja građana radi ostvarivanja zajedničkih interesa u zrakoplovnoj i tehničkoj kulturi. Okuplja i potiče građane, djecu i mladež koji imaju zrakoplovno tehničke sklonosti; provodi osposobljavanje, usavršavanje i trenažno letenje zrakoplovima; organizira natjecanja i zrakoplovne priredbe u cilju promocije zrakoplovne kulture te priprema članove za sudjelovanje na natjecanjima.

Klub djeluje na dvije lokacije – u samoj Velikoj Gorici sjedište ima na adresi Cvjetno naselje 18A gdje održava sastanke i letačku nastavu, a posljednjih godina sve više aktivnosti seli na letjelište Buševec gdje je uz klupske prostorije 2020. godine sagrađen hangar koji je dom privatnim i zrakoplovima u vlasništvu Aerokluba – jedrilicama Pirat SZD-30, Schleicher K7, Cirrus VTC17 i Blanik L-13. Kao posebnost u Hrvatskoj svakako treba istaknuti da je Aeroklub Velika Gorica vlasnik i samog letjelišta Buševec i svih objekata na njemu što omogućava samostalnu provedbu letačkih programa.

Uz okupljanje zaljubljenika u zrakoplovstvo i letenje klub se posebice ističe po obuci jedriličara koji dobivaju teorijska i praktička znanja kako bi samostalno obavljali let. U tu svrhu uz već spomenuto letjelište i jedrilice koristi i vitlo za podizanje jedrilica u zrak, kao i drugu opremu za provođenje nastave letenja. Novi piloti održavaju kontinuitet djelovanja i garancija su budućnosti aerokluba.

Aeroklub Velika Gorica uz svoje Dane otvorenih vrata na kojima predstavlja svoj rad suorganizator je i aeromitinga AIRVG, a u svojih sedam desetljeća rada bio je i domaćin nizu natjecanja u zrakoplovnim disciplinama čime je potvrdio svoje značajno mjesto na zrakoplovnoj karti Hrvatske.